Djerdap

Nacionalni park Djerdap

Dunav na keltskom jeziku znači reka ili voda. Ne zna se kada je prvi talas Panonskog mora počeo da dubi masive između Balkana i Karpata, otvarajući Gvozdena vrata i stvarajući današnji Đerdap. Ovom čudu prirode, Persijanci su dali ime Girdap ili vrtlog, a rimski vojnici, po naređenju imeratora Trajana presekli su put kroz đerdapske stene koji je za tadašnje rimsko carstvo imao veliki strateški i ekonomski značaj.

Djerdapska klisura je najveća rečna probojnica u Evropi, nastala tamo gde je moćni Dunav probio Karpatske planine u dužini od 90 kilometara.

Čine je četiri klisure: Golubačka, Gospođin vir – čije je turističko središte Lepenski Vir, Kazan (najveća rečna dubina 90 m) i Sipska, i tri kotline: Ljupkovska, Donjomilanovačka i Oršavska.

Ovde u Đerdapu Dunav je najdublji 90 m, najuži 140 m, ali i najširi, skoro 7 km kod Golupca.

Nacionalni park Djerdap je najveći u Srbiji. Pravi je raj za avanturiste, ljubitelje prirode, ribolovce i lovce.

Ovim zaštićenim prostorom obuhvaćeno je čak deset rezervata prirode, deset celina raznovrsnog nasleđa prirode, istorije i lepote, kakvu sa sobom nose velike reke.

Glavne atrakcije Đedapa su:

Lepenski Vir
Veliki i Mali Štrbac sa Trajanovom tablom
Golubački grad
Bosman – Sokolovac
Čoka Njalta sa Pesačom
Bojana
Tatarski vis
Šomrda
Ciganski potok
kanjon Boljetinske reke – Greben

Zbog svojih raznolikosti i rariteta Nacionalni park Đerdap je pravi naučnoistraživački centar u prirodi. Rezervat prirode Veliki i Mali Štrbac, jedan je od naučno najzanimljivijih i turistički najatraktivnijih predela Nacionalnog parka. Sa vrlo raznovrsnom i vrlo rasprostranjenom reliktnom vegetacijom, ali i rimskim natpisom, u nauci poznatim kao Tabula Traiana koji se nalazi na samom izlazu iz Đerdapske klisure. Potiče iz 100. godine nove ere, a obeležavala je završetak deonice puta kroz Donju klisuru.

Rezervat Čoka Njalta, sa Pesačom, predstavlja tipično utočište reliktnih i retkih vrsta drveća i njihovih zajednica. Dok je Šomrda stanište biljne vrste zelenike koja raste na jugoistočnim padinama istoimenog vrha, na mestu zvanom Radisavljev krak.